O Komori

English, German, Romanian, Hungarian


REGIONALNA PRIVREDNA KOMORA ZRENJANIN


Dug je istorijat komorskih aktivnosti u Banatu, jer je početkom 1920. godine osnovana Banatska trgovačko-industrijska i zanatska komora, koja je svojim aktivnostima pokrivala ceo Banat (osim Pančeva). Prema Zakonu o privrednim komorama Republike Srbije (iz 2001.god.) ''Komorski sistem'' sačinjavaju Privredne komore Srbije, Vojvodine, Kosova i Metohije, Beograda i 16 regionalnih komora, među kojima je i ova Komora. Ona pokriva Srednjebanatski upravni okrug, tj. opštine Zrenjanin, Novi Bečej, Žitište, Sečanj i Novu Crnju, koji se prostire na oko 3.300 kilometara kvadratnih i predstavlja izrazitu multietničku sredinu sa preko 20 različitih nacionalnosti u ukupnom broju od oko 230.000 stanovnika.


Privreda Regiona je dobrim delom zasnovana na činjenici da postoji 230.000 hektara obradivog zemljišta, pa je razvoj velikih kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda bio logičan. Sem toga i razne druge industrijske grane su se ovde uspešno razvijale, neke još iz perioda Austro-ugarskog carstva, a počeci zanatskih aktivnosti datiraju čak iz doba turske vladavine. Ovde su razvijene: tekstilna, metalska i hemijska industrija, industrija građevinskog materijala, farmaceutska industrija, brodogradnja, proizvodnja nafte i gasa, kao i građevinarstvo, mašinogradnja i montažerska delatnost. Neke od ovih grana, ili pojedine firme iz određenih grana, su poslednjih godina, pred tranziciju i u njoj, prolazile i prolaze kroz teške trenutke svog postojanja. Sa druge strane, u slobodnoj zoni, industrijskim zonama i drugim lokacijama, teče talas pripreme i izgradnje novih, perspektivnih industrijskih kapaciteta, što predstavlja osnov i za razvoj pratećih delatnosti i drugih poslovnih aktivnosti. Može se slobodno reći da se, posle određenih perioda zastoja u razvoju, Region kreće ka boljoj budućnosti.


Grad Zrenjanin (80.000 stanovnika) je administrativno, privredno i kulturno središte Regiona. Bečkerek, kako se ranije zvao (jedno vreme u 20.veku se zvao i Petrovgrad), je još u tursko doba bio sedište ''sandžaka'', a u Austro-ugarskoj je 1872. godine dobio status grada. I pored značajnih teškoća u tekućim privrednim aktivnostima, Zrenjanin, motorna snaga regiona, na osnovu stranih i domaćih ulaganja kreće uzlaznom linijom. Realne osnove tih ulaganja su izuzetno dobar geostrateški položaj Zrenjanina (blizina EU i drugih zemalja, blizina domaćih i stranih velikih gradova, velikih reka, glavnih puteva i pruga), postojeći industrijski kapaciteti, duga industrijska kultura stanovništva, bogato tržište stručne radne snage, opredeljenost lokalne zajednice prema privlačenju investitora (definisan strateški razvoj, osnivanje slobodne zone, osnivanje i opremanje industrijskih zona, donošenje raznih olakšica) i razvoju preduzetništva, značajne mogućnosti razvoja lovnog, ribolovnog i banjskog turizma, postojanje većeg broja institucija obrazovanja svih stepena i druge.


U ovom privrednom okruženju Komora, kao asocijacija privrednih subjekata, svojim članovima obavlja širok spektar usluga, a sve u cilju pospešivanja i unapređivanja privrednih aktivnosti. Komora ima preko 1000 članova i 5 Opštih udruženja preduzetnika (sa oko 4500 članova) kao kolektivne članove, a svoj rad organizuje kroz udruženja, odbore i druga tela u kojima učestvuje blizu 200 predstavnika članova. Sem direktnih usluga članovima (davanje saveta i konsalting usluga, izdavanje odgovarajućih dokumenata, davanje podataka iz baze podataka, i dr.), Komora kontinuirano radi na objedinjavanju mišljenja svojih članova i njihovih zahteva prema državnim i lokalnim organima, edukaciji predstavnika članova, promociji i prezentaciji njihovih grupnih i pojedinačnih mogućnosti i drugo. U stalnim nastojanjima za unapređivanje poslovanja Komora je svoj rad i delovanje usaglasila sa standardom ISO 9000 i sertifikovala se 2000. godine. Brojne su aktivnosti Komore u ovoj oblasti, u cilju podizanja nivoa poslovanja svojih članova i praćenja svetskih trendova u primeni standarda, pri čemu je najznačajnija godišnja Konferencija o kvalitetu (2011.godine - 11. konferencija).

 


U okviru prezentacije privrednih potencijala i ostvarivanja mogućnosti boljeg poslovnog kontaktiranja, a naročito u cilju daljeg razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, Komora u Zrenjaninu organizuje tradicionalni međunarodni sajam ''INOCOOP'' - Sajam inovacija, kooperacije i preduzetništva (2008.godine - 9. sajam). Sa 60 do 80 izlagača Sajam se održava oko 1. septembra u vreme tradicionalne, turističko-kulturne manifestacije Zrenjanina - ''Dani piva''. Komora je preko ovog sajma uključena u Asocijaciju sajmova Jugoistočne Evrope i njeno delovanje.

Komora, u svom radu, aktivno sarađuje na pitanjima privrednih aktivnosti sa predstavnicima lokalnih samouprava opština Regiona, uključujući se u sve aktivnosti iz te oblasti, a predstavnike organa ovih opština Komora uključuje u svoje aktivnosti. Evidentna je i saradnja Komore sa drugim organizacijama gde god postoji opšti ili interes članova, pa se pojavljuje i kao osnivač takvih organizacija, kao što je Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj ''Banat'' u Zrenjaninu.

Radi pospešivanja ekonomskih odnosa sa inostranstvom, kao i unapređenja sopstvenih metoda, oblika i obima delatnosti, Komora sarađuje sa većim brojem privrednih komora iz inostranstva. Neke od tih komora su: Komore iz Temišvara, Arada i Rešice iz Rumunije; Segedina i Bekeščabe iz Mađarske; Jaroslavlja iz Rusije; Kopra iz Slovenije; Banja Luke, Bijeljine i Trebinja iz Bosne i Hercegovine; Unija komora iz Regije Veneto iz Italije, itd. Posebna stavka u okviru ove saradnje je prekogranična saradnja sa Rumunijom, sa kojom se Region graniči. U dogovoru komora iz županija rumunskog dela Banata, kao i komora iz Banata u Vojvodini, promoviše se privredni region - Banat. Vrlo jaki razlozi za takvu inicijativu potiču iz istorijskog, privrednog i kulturnog nasleđa, kao i sličnosti i mogućnosti delova ovog prostora, a sve u skladu sa, od EU, proklamovanom regionalnom prekograničnom saradnjom.




Komora je vrlo aktivno uključena u aktivnosti pridruživanja Srbije Evropskoj Uniji, preko različitih oblika kontinuiranog informisanja svojih članova o ovoj temi. Razvijajući partnerstvo, kao značajan instrument delovanja, Komora se u različitim partnerskim odnosima (sa domaćim i stranim institucijama i organizacijama) pojavljuje i kao stalni aplikant na pozivima za prikupljanje projekata iz različitih programa finansiranih od EU. Kroz te aktivnosti evidentan je veliki doprinos Komore društveno-ekonomskom razvoju Regiona. U sklopu ovih aktivnosti značajna je i saradnja Komore sa različitim nevladinim organizacijama.

 

ORGANIZACIJA KOMORE:

 

Predsednik Komore: mr Milan Radovanović

Potpredsednik komore: Momčilo Nikolčić

Sekretar Komore: Tihomirka Antanasijević

 

 

Skupština

Skupština je najviši organ Komore i sačinjavaju je predstavnici članova Komore. Skupština odlučuje o svim bitnim pitanjima koja se odnose na ostvarivanje ciljeva udruživanja u komoru i obavlja poslove i zadatke od zajedničkog interesa za privredu regiona i funkcionisanje komore, a koja se uređuju Statutom i drugim aktima komore.

Skupština broji 35 članova

Upravni odbor

Upravni odbor je organ upravljanja Komore i odlučuje o svim pitanjima koji su značajni za rad Komore i stručne službe komore i utvrđeni su Statutom, poslovnikom i drugim aktima komore

Upravni odbor broji 15 članova

Predsednik Upravnog odbora: mr Milan Radovanović

Odbori u komori

Za pitanja koja su od interesa za sve članove Komore, organizovani su Odbori u Komori i to:

1. Odbor za privredni sistem,ekonomsku politiku i privrednu saradnju
2. Odbor za razvoj, istraživanje i prestruktuiranje
3. Odbor za razvoj malih preduzeća i preduzetništva

Udruženja

Udruženje je osnovni oblik organizovanja i rada funkcionalno i granski povezanih članova Komore i organizuje se za jednu ili više grana ili grupa odnosno podgrupa privrede

Odlukom Skupštine Komore organizovana su sledeća udruženja u Komori:

1. Poljoprivreda, prehrambena industrija, vodoprivreda, šumarstvo i zadrugarstvo.
2. Energetika i industrija.
3. Građevinarstvo, igm, stambena i komunalna delatnost i projektovanje.
4. Trgovina, ugostiteljstvo, turizam, saobraćaj, veze i putna privreda.
5. Zajednica preduzetnika.

Organ udruženja je Odbor udruženja koji razmatra i rešava pitanja iz delokruga udruženja.

Sud časti:

Sud časti je nezavisni organ pri Komori i samostalno odlučuje u postupku protiv članova Komore zbog povrede poslovnih običaja i drugih odnosa u poslovanju u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Sud časti broji 15 članova i ima predsednika i tužioca Suda.

Stručni poslovi

Za obavljanje stručnih, administrativnih i pomoćnih poslova Komora ima Stručnu službu.

Informatika

Komora raspolaže ažurnim podacima, koji se odnose na privredu i privredne subjekte na području regiona.

PIS - poslovno-informacioni sistem, opšti podaci o preduzećima, informacije o spoljnotrgovinskoj razmeni, industrijskoj proizvodnji


Pružanje informacija o pravnim propisima i aktima:

Stručnu pomoć omogućava stručna služba posredstvom ažurnog softvera "Službeni glasnik - registar i tekstovi važećih propisa i opštih akata"